Nagradna Igra – Slijedi Svoje Srce
Dragi korisnici i svi posjetitelji portala Poezija Online, organiziramo za vas nagradnu igru u kojoj darujemo knjigu Slijedi Svoje Srce. Nagradna igra traje do 21.02.2010. do 21.00 h. Knjigu ćemo darovati jednom od posjetitelja koji ostavi komentar na pitanje ”Što je za vas sreća?” U nagradnoj igri mogu sudjelovati samo registrirani korisnici.
Vaš komentar možda neće odmah biti objavljen ali će ga naš sistem zabilježiti u točno vijeme kada ste ostavili komentar te ćemo vam se uskoro javiti ukoliko sreća izabere upravo vas. (Sretni dobitnik će biti objavljen na ovom postu)
SLIJEDI SVOJE SRCE je knjiga koju svakako morate pročitati. Pisana je kao autokarta vlastite sreće. Uči Vas kako pronaći svrhu u životu i poslu. Autor knjige Andrew Matthews je predavač i umjetnik. U knjizi nudi čitatelju niz duhovnih bisera koji se lako slijede, a sve je popratio vrlo duhovitim karikaturama čime vam pomaže da preuzmete odgovornost za svoju vlastitu sreću. Ukratko, knjiga je puna mudrosti i dubokih poruka iznjetih na veseo i lagan način. Lako se čita, lakše razumije i još lakše slijedi.
Preporučujemo je svima koji žele znati više :
O tome kako raditi ono što vam se sviđa.
O tome kako doći na kraj sa računima.
O otkrivanju vlastite snage.
O pronalaženju smirenja.
O tome kako se suočiti sa katastrofama.
O tome kako ne optuživati svoju majku.
O tome kako razmišljaju SRETNI LJUDI.
O tome zašto BOGATI zarađuju novce, čak i slučajno.
O tome što GUBITNICI rade i kako da ne postanete poput njih!
O mnogim sličnim stvarima…
Molimo Komentar: Što Je Za Vas Sreća?
Hvala svima na sudjelovanju u nagradnoj igri “Slijedi Svoje Srce”.
Dobitnik nagradne igre je Svjetlana.
Čestitamo dobitnici!





















Sreća je imati srce što beskrajno voli i ne traži ništa .Taj me osjećaj inspirirao i za pjesmu “Sreća skrivena”
koja je i ovdje objavljena pa je ostavljam u prilogu kao pojašnjenje mojeg poimanja sreće
Sreća skrivena
Shvatih nedavno da moje me srce uči
kolika je sreća u meni skrivena-
srce što beskrajno voli i ne traži ništa,
srce moje -ptica tajanstvena
piše stihove što suzama i tintom,
jednom na papir ispisani,tugu iz njeg ispiru.
I sretna sam što srce imam
koje voljeti može bez da išta prima
i uvijek će mlado biti
jer kuca samo tren kad si blizu
ili osjeća kad možda i ti zazoveš moje ime.
Shvatih nedavno da sretna sam
što srce imam koje voljeti može
bez da išta prima…
Sreća su obično male svari,
baš one koje često nedostaju.
Isto kao putujuči cirkus,
često na istom mjestu ne ostaju.
Sreća se mora graditi
i na njoj se treba raditi.
Ako usrećimo druge
tad će nam jasnija biti sreća.
Kad osjetiš zadovoljstvo u srcu,
e to je sreća.
I kad ljubav daješ
i kad ti se ljubav vraća.
To je to.
Ne treba čekati da sreća dođe tebi,
idi gradi sreću sebi.
Za mene je sreća san koji nikako ne mogu uhvatiti…
Za mene je sreća kada mi čovjek kojeg volim kao nijednog dosada kaže kako nikog dosad nije toliko volio, a ja se nakon toga rasplačem. Kad se možeš rasplakati od sreće, e onda znaj da si sretan!
Sreća je i kad s mamom vodim zanimljive razgovore, kad se nađemo na istom nivou mentalno, intelektualno i emocionalno pa kad vidim da sam joj nečim što sam rekla izmamila smiješak na lice.
Sreća je kad baki pomognem u kućnim poslovima, obavim joj doktora, ljekarnu i dućan pa mi se iskreno zahvali nekoliko puta. Sretna sam što joj mogu pomoći, jer ona te stvari ne može više obavljati sama. Sretna sam i kad jednostavno malo popričam s njom, pravim joj društvo. Jer vidim da je i ona bila sretna, barem na tih 5 minuta.
Sreća je, za mene, i u knjigama i u pisanju. U kreaciji nečeg MOJEG, osobnog. U bilo kakvoj vrsti kreativnosti. U vježbanju moždanih stanica. U smiješku kojeg na mom licu izazove uživljavanje u likove iz knjige koju čitam.
Najveća je sreća za mene bila imati sestru, koje više nema u fizičkom obliku, nažalost. Kaže se da shvatiš koliko su neke stvari važne tek kad ih više nema, kad ti budu oduzete, no ja sam shvaćala tu sreću i dok je bila ovdje. Shvaćala sam koliko sam sretna i dok mi je seka bila živa, jednako kao što sam i sada tužna što je nema.
Sreća je kad možeš nekome pomoći i učiniti ga sretnim barem na minutu.
Eto, to je ukratko moje poimanje sreće.
Zdravlje svih koji su ti najbliži srcu,ljubav,pažnja, makar malena,osmjeh,zagrljaj,zaželjeti želju ispod duge, lijep sunčan dan, pjesma i pošalice uz drage prijatelje…ukratko-
- NIJE U ŠOLDIMA SVE, kako bi rekli u mom kraju.
zar je potpuno za jednu knjigu napisati celu pesmu o tome shta je sreca a potrebna je jedna rechenica.
Sreca je sreca, razlikuje se od osobe do osobe, jer sreca kao i ljubav menja oblike po nasoj masti.
Sreca je unutrasnji osecaj sklada,ljubavi,lepote..sreca je slikovit zivot iznat dvojnosti,sreca je osecaj jedinstva sa svim postojecim.Sreca je Bog.Sreca smo mi.Sreca je umeti ceniti i biti zahvalan na svemu sto ti se desi.Sreca je kad kroz zivot ides sa osmehom,sa hrabroscu i radoscu postojanja.Sreca je kad ti se dete nasmeje i kad ti kaze da te voli.Sreca je kad ucinis nesto lepo i korisno.Sreca je kad rastes iznutra i hoces da puknes o ljubavi i ispunjenosti toliko da uspes da ozracis i usrecis sve ljude oko sebe.Sreca je omotac i sustina svega
Sreća je za mene osjećj, za kojeg nemam riječi da opišem.Znam samo da mi grudi postaju tijesne,srce titravo,obrazi crveni,oči suzne.Ruke postaju tako nespretne kao da su obe lijeve,a grlo suho kao posuto pijeskom.A taj osjećaj doživim radeći različite stvari,Kad prislonim tek rođeno dijete na grudi,kad zagrlim majku,a ona sretna plače kad pomilujem bilo koje biće i pri tom osjetim da je ono sretno.Znam da sam sretna u većini kad tu sreću poklonim i izazovem u dušama drugih.Uživam kad poklanjam nešto što čini osobe sretnim,u njihovim sretnim licima vidim sreću svoju.:-)
Sreca je sreca.
Da postoji definicija sreće niko ne bi bio nesrećan. A ko bi onda pisao one divne tužne pesme? SREĆA NIJE ODREDIŠTE SREĆA JE PUT A IDE RUKU POD RUKU S NESREĆOM.
“sreca nije para puna vreca”nego je sreca veseli osmjeh nase djece,dusebrizan pogled nasih roditelja i ljubav voljene osobe,to je moje bogastvvo,to je moja sreca,najveca
sreća…pročitla sam sve ove komentare na pojam sreća i svi su točni…
imam sve što bi me činilo sretnom ,a eto,opet sam nesretna!
postoje oni trenutci kad se smijem i kad sam vesela,no samo su to-trenutci.mislim da smo mi ti koji odlučujemo hoćemo li biti sretni!i ne postoji definicija sreće,već smo mi ti,koji opisujemo sreću na sebi svojstven način,svaki posebno i za sebe.
Sreću ne mogu poželjeti,
sreća dolazi sama,
pod prozorom dječija galama.
Sreća je ta koja dolazi na trenutak,
trenutak jedan traje, osmjeh uzima,a ništa ne daje.
Sreća je otvoriti oči i vidjeti svijetlo novog dana pored voljene osobe!
ja i ti,
smijeh i suze,
možda samo jedna riječ,
možda samo ljubav.
Sreća je prepoznati sreću.
Sreća je…
Smijeh, Sigurnost, Susret, Sestra, Simpatija, Svadba, Sunce , Stablo,
Slavuj, Slap, Suncokret, Sladoled,
Srce, San… SLOBODA!
Danas mi se nosi
Vjetar u kosi
Sjaj u oku
Čežnju duboku
Osmijeh na licu
U duši pticu
U ruci suzu
U đepu muzu.
I što će mi sve to,
Tako veliko i maleno?
Dušu ću otvoriti
Ni riječ ne progovoriti
Ponijeti sa sobom sve to
Tako veliko a maleno.
Sreća sve je baš to.
Sreća su Ljubav i apsolutna Sloboda
ako netko zna, nek tome nešto doda!
Za mene je sreca
Mozda mala,mozda veca
Malo para,ali puna vreca
Sta posle toga reci
Nego uzivati u sreci
Sreća je spoznati vlastitu bit.
Koliko li samo ćeznemo za srećom? Onom istinskom kada se ne moramo zavaravati i lažno je nabacivati. No, nije li možda problem u nama samima? Znamo li uživati u sreći malih stvari ili smo previše opterečeni svakodnevnim nedaćama, bez trunkice motivacije da budemo bolji, da ima toga još što možemo naučiti kako bi bili sretni i zadovoljni. Bojim se trenutaka kada će sreća biti samo navika, a ja ću se prepustiti bezćutnosti.
Nije li sreća kada se trudimo nekom uljepšati dan? Umjesto da stalno brojimo samo padove i razočarenja sjetimo se samo koliko puta smo uspjeli – nije li to sreća? Okružimo se djecom i shvatiti ćemo što je sreća. Promatrajmo ih malo i uživajmo u njihovim pogledima, pokretima, nasmijanim licima i sreći koja je tako kristalno jasna i čista. Kada se prisjetim toga, poželim se vratiti u djetinjstvo i proboraviti tamo još neko vrijeme uživajući u sreći penjanja po drveću, hodanju bosih nogu, poskakivanja po pijesku, puštanju zmajeva…
Ritam naših života nas je toliko zarobio, da smo i zaboravili da imamo pravo na sreću. Naravno da ne pristupamo svemu sa entuzijazmom, ali zar bi nam škodilo uhvatit se posljepodnevnog čišćenja s osmijehom na licu – koji bi nas cijele preplavio i postali bi svjesni, pa gle imam što očistiti nisam li zaista ja sretna i blagoslovljena osoba – ne bi sve uzimala zdravo za gotovo već bi se znala radovati tome što imam i samim time i cijeniti to.
Radovati se šopingu, napadalom lišću, kišovitom danu, maglenom jutru, lošoj prognozi, pa čak i malo tjesnom računu na bankovnoj kartici….sve dolazi iz stava naših srca. Ono čime hranimo naše srce, za onime vapi. Možda je vrijeme da ga počnemo hraniti srećom, kako bi naši životi poprimili smisao.
Sreća je kad u pustinji
umjesto crnog zlata
i besmislenog rata
zdenac života nađeš
i vječno mlad ostadeš.
Kada bi se poimanje sreće moglo stiještiti u samo jednu riječ, tada bi se to doista moglo nazvati njenim imenom, ali tu postoji beskrajno mnogo naokih neslomljivosti i zapretenosti površja koje joj zakriljuju poglede i pregrađuju utabane staze, obzorje duša čineći nepreglednim …
Ipak, viziju koju dodirujemo samom mišlju, onom dubinskom sponom i nepatvorenošću idejnog u samosvojnosti ideala, nazivamo svojom istinskom srećom.
Svatko ima osobni sklop i poimanje nje same, i svatko teži da se nepovratno zaplete u tu iskonski žuđenu mrežu čežnji, težnji, stremljenja i snivanja, jer bez njih bi ovaj put bio isprazan i tužan. I ma koliko god se u pojedinim trenucima doimao zaodjenut u antracitnu fantazmu svakodnevice, ona iskra koja mu daje sunčani osmijeh i mirnu luku je sama pomisao na bit što nas usrećuje.
Ako je u određenom momentu i nedohvatna, tu je, u nama, snivana i tetošena, ponekad i šibana gnjevom nad neposluhom, dok ne dostigne srž one sudbinske voljnosti kojom će zabljesnuti u našim srcima i osmijesima zacijeljujućom dubinom.
Za nekoga možda dan, za nekoga luna, za nekoga samo san, za mene je ljubav koja nosi sav teret ovog svijeta na svojim nepreglednim plećima, koja daje krila, neutopijska i nepatvorena, koja raskriljuje sve dveri i svaki otponac čini nepotkupljivim i beskrajno snažnijim.
I kada bi me stavili pred organum same svijesti, odabrala bih nju kao jedinu istinsku inačicu sreće, a sudbinskom visku namijenila jedinu svrhovitu formu – da poslušnički slijedi svaku njenu misao u najljepšim okivima nježnosti i sklada uglazbljenu.
Renata
Sreća, za mene,
je zadovoljstvo sobom i drugima
i onim što nam život pruža.
Kada čovjek uspije
osjetiti to zadovoljstvo,
osjetiće i beskrajno ispunjenje životom.
Svjetlana
kada napisemo poeziju tada smo imali srece shto znamo sa rechima, te mozemo da dushu rasteretimo.
Sreca je samo dokaz da smo zivi,
Dokaz da smo pravi ili mozda krivi…
Mjesto gdje svatko radi bas sto zeli,
Sanja, plese, place i nekad se veseli…
Sreca je mjesto gdje nespretne ruke,
Zasviraju klavir ili saksofon bez muke…
Mjesto gdje usne bez boje i sjaja
Ljube bez straha, bez strepnje do beskraja
Ili gdje grlo napeto i suho
Bez imalo muke otpjeva nabuccco
Tamo gdje oci vide ono sto je mutno,
Ruke dodiruju sve sto je cudno…
Sreca je ruka u ruci u svitanje zore
Pjesma i gitara na pijesku uz more..
Sreca je samo sjeta sto me uze,
Uz osmjeh, uz pjesmu,kroz bol i kroz suze
Ne nađe sreću svatko tko bi htio
Onaj tko ju ne zna rado bi ju snio…
a onaj tko nju ima rado bi je dao
za dobar deal za dobar posao
pa recite vi meni sta je sreca veca
dorucak uz more il para puna vreca???
Srpski mi nije majcin jezik tako da oprostite za greske…
Sreca je kad nadjete mir u sebi u najveci nemir, kad nadjete nadu u najveci ocaj, kad vam se zdravlje malo sredi (ako ne moze potpuno) i naucite da se radujete tome, a pritom u zivot naucite da ne mislite samo na sebe i svoje potrebe, nego i na druge i njihove potrebe; shvatite da pare stvarno nisu najvazno nesto u zivotu, nego da je to vasa familija, vasi prijatelji, svi koje vas vole i ohrabruju i daju vam ruku da stanete kad ste pali i to ocekuju i od vas. Sreca je kad ste zivi i umete da u tome uzivate i da ta energija spodelite s drugima. Sreca je i kad vash rad ili vasa licnost ostavi nekakav pecat u zivotima ljudima u ciji zivot ste usli (pa bilo i na kratko)!
Sreca-Sta je sreca?
Sreca je roditi se.Najveca sreca je biti rodjen,i krociti na ovaj svet,ziveti!
A to nije lako.Nije lako doci do cilja za kojim tragas i pronaci lepotu,nije lako biti srecan . Sreca je daleka a boravi nam u mislima.Svakome od nas cilj je dotaci srecu-i zato je trazimo u moru zadovoljstva i reci istine.Pronaci svetlost na mracnim stazama zivota svi zelimo… Trudimo se da nam se svi snovi ostvare jer zelimo biti srecni..Zato je bitno boriti se za ono sto zelis,zapoceti bitku i ukloniti sve smetnje!A kad pobedimo mi smo srecni…i nastavljamo da se borimo idalje….Sreca je tron i treba ga osvojiti ….